Autori
- Valentina Ješić – Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli, Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, Hrvatska; Fakultet zdravstvenih znanosti, Sveučilište u Novom Mestu, Na Loko 2, 8000 Novo Mesto, Slovenija
- Jadranka Pavić – Zdravstveno veleučilište, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Hrvatska
DOI
https://doi.org/10.65241/wh.8.2.16
Vrsta članka:
Originalni znanstveni rad
Sažetak:
Pozadina
Potres u Petrinji 2020. godine uzrokovao je velika razaranja u Sisačko-moslavačkoj županiji, ostavljajući dugoročne posljedice ne samo na infrastrukturu već i na mentalno zdravlje lokalnih stanovnika. Cilj ove studije bio je procijeniti postojanost stresa i povezanih psiholoških simptoma pet godina nakon katastrofe.
Metode
Presječna studija provedena je između listopada i prosinca 2024. korištenjem online upitnika koji je ispunilo 300 odraslih stanovnika (u dobi od 18 do 70 godina) koji su živjeli u pogođenom području tijekom potresa. Instrumentom su mjereni percipirani stres, anksioznost, nesanica, depresija i simptomi povezani s traumom. Za analizu razlika među skupinama i povezanosti varijabli korišteni su deskriptivna statistika, jednosmjerna ANOVA, Pearsonova korelacija i Mann–Whitneyjev U test.
Rezultati
Prosječna razina stresa bila je umjerena (M = 3,83, SD = 2,40), dok je 35 % ispitanika prijavilo visoku razinu stresa (rezultati od 6 do 8) čak i pet godina nakon događaja. Starije odrasle osobe (61–70 godina) prijavile su značajno više razine stresa u odnosu na mlađe dobne skupine (p < 0,01). Rezultati anksioznosti i depresije bili su dosljedno visoki u svim dobnim skupinama (M = 4,69 i M = 4,82), bez značajnih razlika povezanih s dobi. Utvrđena je slaba, ali statistički značajna korelacija između stresa i depresije (r = 0,13, p = 0,027), dok nije uočena značajna povezanost između razine stresa i traženja stručne psihološke pomoći (p = 0,447).
Zaključci
Pet godina nakon potresa u Petrinji psihološka patnja i dalje je prisutna kod značajnog dijela stanovništva. Prilagođene psihosocijalne intervencije, osobito usmjerene na starije odrasle osobe, ključne su za smanjenje dugoročnih opterećenja mentalnog zdravlja.
Keywords:
Trauma od potresa, psihološki stres, starije odrasle osobe, dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje.