Autori
- Ružica Marinić, Klinički bolnički centar Zagreb, Služba sestrinstva i zdravstvene njege, koordinatorica palijativne skrbi
- Biljana Filipović, Zdravstveno veleučilište, Odsjek za sestrinstvo; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za sestrinstvo
- Boris Ilić, Zdravstveno veleučilište, Odsjek za sestrinstvo
- Ana Joka, Klinički bolnički centar Zagreb, Služba sestrinstva i zdravstvene njege, koordinatorica palijativne skrbi
- Cecilija Rotim, Poliklinika Rotim
- Adriano Friganović, Zdravstveno veleučilište, Odsjek za sestrinstvo; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za sestrinstvo
DOI
https://doi.org/10.65241/wh.9.1.16
Vrsta članka:
Pregledni rad
Sažetak:
Uvod: zdravstveni djelatnici koji rade u okruženjima palijativne i terminalne skrbi opetovano su izloženi smrti pacijenata, što može utjecati na emocionalnu dobrobit i kvalitetu zdravstvene skrbi.
Cilj: sintetizirati literaturu o iskustvima zdravstvenih djelatnika u suočavanju sa smrću pacijenata i ispitati implikacije za profesionalnu dobrobit i kvalitetu zdravstvene skrbi.
Metode: proveden je strukturirani narativni pregled. Baze podataka (PubMed, Scopus, Web of Science, PsycINFO, ProQuest, EBSCOhost, Hrčak, Google Scholar) pretražene su u ožujku 2025. korištenjem unaprijed definiranih Booleovih kombinacija i MeSH termina. Prihvatljive su bile studije objavljene između 2013. i 2025. na engleskom ili hrvatskom jeziku. Nalazi su tematski sintetizirani.
Rezultati: dvanaest studija zadovoljilo je kriterije uključivanja. Emocionalno opterećenje, strategije suočavanja, obrazovna spremnost i organizacijski utjecaji identificirani su kao ključna područja.
Zaključci: strukturirano obrazovanje, supervizija i organizacijska podrška mogu ublažiti emocionalno opterećenje i održati visokokvalitetnu skrb usmjerenu na pacijenta.
Ključne riječi:
Smrt, prilagodba, psihologija, medicinske sestre, palijativna skrb, profesionalno sagorijevanje, kvaliteta zdravstvene skrbi.

