Autori
- Jelena Slijepčević – Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska, Odjel za obrazovanje i profesionalni razvoj sestrinstva, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska; Visoka škola za zdravstvene studije, Odjel za sestrinstvo, Mlinarska cesta, Zagreb, Hrvatska
- Sladjana Rezić – Visoka škola za zdravstvene studije, Odjel za sestrinstvo, Mlinarska cesta, Zagreb, Hrvatska; Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatska, Odjel za osiguranje i unapređenje kvalitete, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska
- Adriano Friganović – Visoka škola za zdravstvene studije, Odjel za sestrinstvo, Mlinarska cesta, Zagreb, Hrvatska; Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, Odjel za sestrinstvo, Viktora Cara Emina 5, Rijeka, Hrvatska
- Evanthia Georgiu – Sektor za obrazovanje, Službe sestrinstva, Ministarstvo zdravstva, 1 Prodromou & Chilonos Street 17, 1448 Nikozija, Cipar
DOI
https://doi.org/10.65241/wh.8.2.13
Vrsta članka
Originalni znanstveni rad
Sažetak:
Pozadina
Rad u zdravom okruženju punom potpore ima izravan i pozitivan utjecaj na zadovoljstvo pacijenata, a također je usko povezan s ostankom medicinskih sestara na poslu, zadovoljstvom poslom, fluktuacijom i sindromom sagorijevanja. Cilj istraživanja bio je usredotočiti se na percepcije i iskustva medicinskih sestara intenzivne njege u Hrvatskoj.
Metode
Kvantitativna presječna studija provedena je korištenjem upitnika za samostalno ispunjavanje, alata za procjenu zdravog radnog okruženja, koji je distribuiran medicinskim sestrama intenzivne njege u Hrvatskoj. Analiza podataka provedena je korištenjem programa R (verzija 4.1.0; R Core Team, 2021) i SPSS-a (verzija 26 za Windows). Deskriptivna statistika korištena je za procjenu stanja radnog okruženja medicinskih sestara kritične njege u šest podskala Američkog udruženja medicinskih sestara kritične njege.
Rezultati
Prosječni rezultati za provedbu standarda Američkog udruženja medicinskih sestara intenzivne njege za zdravo radno okruženje pokazali su umjerene razine u svih šest područja na razini odjela. Među 277 medicinskih sestara, najviši prosječni rezultat zabilježen je za značajno priznavanje (M = 2,7, SD = 0,7), a slijede ga istinska suradnja i autentično vodstvo (M = 2,5, SD = 0,6–0,7). Niži rezultati zabilježeni su za vještu komunikaciju, učinkovito donošenje odluka i odgovarajuće osoblje (M = 2,4, SD = 0,6–0,7). Sve prosječne razlike bile su statistički značajne (p < 0,001).
Zaključci
Ciljana ulaganja u infrastrukturu osoblja, obuku lidera, sustave formalnog priznavanja i protokole psihološke sigurnosti ključna su za poticanje zdravijeg radnog okruženja, povećanje zadržavanja medicinskih sestara i u konačnici poboljšanje ishoda liječenja pacijenata.
Ključne riječi:
Medicinske sestre, intenzivna njega, zdravlje, radno okruženje, Hrvatska.